Župa Novo Sarajevo nalazi se zapadno od glavne željezničke postaje i Marijin Dvora do Čengić Vile. Nastala je u radničkom kvartu koji se razvio na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Novodoseljene katoličke obitelji, uglavnom iz Hercegovine, značajno su utjecale na kasniji razvoj toga dijela grada.
Župa Presvetog Trojstva formalno je utemeljena 24. kolovoza 1902. i to dekretom kojim se dotadašnji župnik u Goraždu Antun Alaupović imenuje upraviteljem novoutemeljene župe. Kamen temeljac za gradnju župne crkve blagoslovljen je 14. svibnja 1905. uz mnoštvo vjernika, svećenika i članova Zemaljske vlade. Mjesto na kojem je predviđena gradnje crkve „bilo je okićeno zelenilom i hrvatskim trobojnicama“. Nije prošlo ni pola godine, a crkva, zamišljena kao jednobrodna neoromanička bazilika bila je stavljena pod krov s uzdignutim zvonikom visokim 46,2 m.
Križ za toranj (izgrađen u Sarajevu od kovanog željeza, visok 2,85 m i težak 240 kg) u svečanom je slavlju blagoslovio kanonik i budući nadbiskup dr. Ivan Šarić 12. studenoga 1905. Sljedeće godine nabavljena su tri zvona iz Linza koje je 23. lipnja blagoslovio ljubljanski biskup dr. Anton Jeglič. Posveta crkve bila je 18. studenoga 1906., a posvetitelj je bio njezin utemeljitelj nadbiskup dr. Josip Stadler. Župa je do drugog svjetskog rata imala i pučku školu i Zavod Presvetog Trojstva kojega su vodile sestre Kćeri Božje ljubavi. S radom je prestao 1949. kada su komunističke vlasti zabranile daljnje djelovanje sestara i oduzele imovinu.
Nova župna kuća građena je od polovine 1979. do jeseni 1980. Prema ranije sklopljenog ugovoru podijeljena je na dva dijela: župni i sestarski.
U ratu od 1992. do 1995. srpske snage granatama su oštetile župnu crkvu i kuću.
Od osnutka župa je bilježila stalni porast broja vjernika koji je 1973. iznosio 13 000. Nakon rata broj vjernika se počeo smanjivati tako da poslije božićnog blagoslova 2021. u župi živi oko 1800 vjernika.
*Podaci su uglavnom preuzeti iz „Šematizma Vrhbosanske nadbiskupije za 2015.“